
Mentalni umor se može opisati kao osjećaj umora koji prati opadanje radne produktivnosti uzrokovane produženim intervalom kognitivne aktivnosti. Još od kraja sedamnaestog stoljeća puno istraživača je analiziralo učinak prolongiranih kognitivnih aktivnosti: pamćenja, prosuđivanja, rasuđivanja i ostalih mentalnih sposobnosti. Ima desetak studija koje potvrđuju da mentalni umor može dovesti do smanjenja radnog pamćenja (koja se bavi upravljanjem i organizacijom informacija) i dovesti do općeg pogoršanja mentalnih sposobnosti pojedinca.
Mentalni umor se također opisuje kao mentalno izgaranje ili nejasno viđenje realnosti, koje predstavlja problem svim mladim ljudima, djelatnicima i studentima čiji se posao uglavnom zasniva na kognitivnom radu. Kad imamo previše kognitivnih zadataka koje trebamo obaviti u ograničenom vremenskom periodu, dolazi do pojave mentalnog umora i njegovi se učinci utvrđuju.

Da bismo se borili protiv mentalnog umora potrebno je ukloniti uzrok koji je doveo do njegove pojave – smanjiti ili u potpunosti ukloniti izvor pretjeranog opterećenja koje ima negativan učinak na naš mozak. Također je jako važno pokušati voditi zdrav život, što znači paziti na prehranu, odmor i fizičku aktivnost (po mogućnosti obavljati je vani, na otvorenom). Najčešće nije moguće sasvim se riješiti izvora stresa ali barem možemo pokušati umanjiti taj umor tako što ćemo koristiti proizvode koji nam pomažu kako bismo prebrodili trenutke ispunjene teškoćama.